Zaštićena prirodna dobra | Sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj APV

Zaštićena prirodna dobra


U postupku valorizacije i stavljanja pod zaštitu polazi se od najvažnijih svetskih strategija, akcionih planova, konvencija i kategorija (IUCN Crvena lista kategorija i IUCN kategorije za zaštićena prirodna dobra), čime se obezbeđuje kompatibilnost zaštite prirode sa međunarodnim standardima. Primenom savremenih i međunarodno priznatih principa i osnova u valorizaciji prostora i prirodnih vrednosti, njihovoj promociji i upravljanju prirodnim dobrima obezbediće se uključivanje prirodnih dobara na našoj teritoriji u planirane mreže zaštićenih područja neposrednog okruženja, regiona i Evrope, kao i njihov upis u svetske liste zaštićenih područja.

Kategorije prirodnih dobara definisane Zakonom o zaštiti životne sredine su:

  • Nacionalni park 
  • Park prirode
  • Predeo izuzetnih odlika
  • Rezervat prirode 
  • Specijalni rezervat prirode
  • Spomenik prirode
  • Prirodne retkosti (divlje biljne i životinjske vrste)

Na području Vojvodine, osnovnu mrežu zaštičenih područja , svojevrsnih centara autohtone biološke raznovrsnosti, čini oko 200 prostornih celina, koje obuhvataju 5,5% ukupne površine Vojvodine. Pored toga, na ovom području, pod strogom zaštitom nalazi se i preko 300 biljnih i životinjskih vrsta sa statusom prirodnih retkosti, uključujuči brojne vrste migratorne ornitofaune.
Pravilnikom o kategorizaciji zaštićenih prirodnih dobara (Službeni glasnik RS, 30/92) utvrđene su tri kategorije prirodnih dobara:
I kategorija – prirodno dobro od izuzetnog značaja
II kategorija – prirodno dobro od velikog značaja
III kategorija – značajna dobra
Pojam prirodne baštine nacionalnog značaja označava prirodna dobra I i II kategorije stavljena pod zaštitu aktima najviših državnih organa. Sva ostala zaštičena prirodna dobra za koje još nije sproveden postupak revizije smatraju se prirodnim dobrima regionalnog značaja.

Na prostorima Vojvodine pod posebnom zaštitom nalaze se sledeće prostorne celine:

- 1 nacionalni park (Fruška gora),
- 11 specijalnih rezervata prirode (Deliblatska peščara, Obedska bara, Stari Begej-Carska bara, Ludaško jezero, Karađorđevo, Zasavica, Koviljsko-Petrovaradinski rit, Selevenjske pustare, Pašnjaci velike droplje, Gornje Podunavlje, Slano kopovo, Bagremara i Kraljevac),
- 10 parkova prirode (Palić, Ponjavica, Begečka jama, Jegrička, Zobnatica, Panonija, Tikvara, Kamaraš, Krivaja i Stara Tisa kod Bisernog ostrva)
- 95 spomenika prirode (geološko-paleontološki i geomorfološki lokaliteti; retki primerci biljnog i životinjskog sveta, botanički i zoološki lokaliteti, drvoredi, stilizovani parkovi),
- 2 predela izuzetnih odlika (Subotička peščara, Vršačke planine)
Jedan broj zašticenih prirodnih dobara na ovom podrucju ima mečunarodni status ili je kandidovan za sticanje tog statusa, i to:
Ramsarska područja : specijalni rezervati prirode Ludaško jezero, Obedska bara, Stari Begej-Carska bara, Slano kopovo i Labudovo okno, Gornje Podunavlje, Zasavica)
IBA područja : Nacionalni park Fruška gora (šira uticajna zona), specijalni rezervati prirode Ludaško jezero, Obedska bara, Stari Begej-Carska bara, Pašnjaci velike droplje, Zasavica, Slano kopovo, Deliblatska peščara, parkovi prirode Palič i Jegrička
Nominacija za Ramsarska područja: specijalni rezervati prirode Koviljsko-petrovaradinski rit 
Nominacija za Svetsku prirodnu baštinu (program UNESCO): Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara

Nominacija za Rezervate biosfere “čovek i biosfera” (program UNESCO): specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara i Deliblatska peščara
U narednom periodu, prioritet u ovom regionu, biče zaštita vodnih tokova i obalnog područja, vlažnih i zabarenih površina i specifičnih zaslanjenih terena, kao i zaštita područja sa autohtonim šumama. Dugoročnom projekcijom koncipiranom Prostornim planom Republike Srbije planirano je da se do 2010. godine pod zaštitu stave sledeče prostorne celine: Somborski salaši, Srednje-bački salaši, Melenačka bara, Morovičke šume, Titelski breg, Široka bara, Uzdinske šume i Glogonjsko-jabučki rit.